Sisari Specijalnog rezervata prirode Bara Zasavica

Upoznajte tajanstvene sisare koji kriju svoje stanište u Zasavici

U Specijalnom rezervatu prirode Zasavica zabeleženo je 65 vrsta sisara, što predstavlja oko 68% ukupne faune sisara Srbije. Posebnu vrednost čine vrste vezane za vodena staništa, poput ponovo naseljenog evropskog dabra, ali i vidre i retkih vrsta slepih miševa. Istovremeno, prisustvo invazivnih vrsta poput nutrije i rakunopsa predstavlja izazov za očuvanje ovog jedinstvenog biodiverziteta.

Sisari
Specijalnog
rezervata prirode
Bara Zasavica

Kao i u mnogim drugim prirodnim dobrima u kojima dominiraju vlažna staništa, prilikom evaluacije prirodnih vrednosti glavni objekti istraživanje bila su staništa, životne zajednice i predstavnici biljaka i životinja, među kojima se sisari nikako nemogu zaobići. Razlog za takav pristup mogao bi se naći u činjenici da način života sisara ima pre svega skriveni karakter, da su oni tokom većeg dela dana i noći vizuelno nedostupni, da metode i tehnike detektovanja sisara zahtevaju posebne napore i veštine.

Za rezervat se navodi ukupno 65 vrsta sisara, od kojih je 43 zabeleženo na terenu, dok se 22 smatraju kao potencijalno prisutne (15 izvesno, 7 moguće) vrste. Prisustvo (odn. potencijalno prisustvo) 65 vrsta sisara, predstavlja oko 68 % ukupne faune sisara Srbije i čine ovo područje veoma značajnim za diverzitet faune sisara na nacionalnom nivou. Prisutni su predstavnici svih 6 redova sisara Srbije: 7 vrsta Insectivora, 18 (+ 4 moguće) Chiroptera, 18 (+3) Rodentia, 1 vrsta Lagomorpha, 12 Carnivora i 2 vrste Artiodactyla.Od navedenih 65 vrsta SRP Zasavica, 60 je na nivou evropskog kontinenta svrstano u različite IUCN kategorije ugroženosti, pri čemu su 2 ranjive, a 5 skoro ugrožene. Na nacionalnom nivou kategorisano je 58 vrsta, od čega su 2 ranjive, a 33 skoro ugrožene, dok je 49 vrsta u Srbiji, u različitom stepenu, zaštićeno zakonom Kao specifičnost i posebna vrednost faune sisara ovog područja ističe se prisustvo semiakvatičnih, odn vrsta vezanih za vodena staništa (Neomys anomalus, Lutra lutra, Myotis dasycneme, Myotis daubentonii), a naročito ponovo naseljena Castor fiber, koje su zbog progresivnog nestajanja odgovarajućih staništa u prošlosti bile ugrožene na širem planu. S druge strane, opasnost za autohtonu faunu sisara, faunu u celini, pa i vodena staništa u prvom redu predstavlja Myocastor coypus (nutrija) čiji su predstavnici u ekspanziji na celom evropskom kontinentu, pa tako i u Srbiji. Problem bi donekle mogli da stvore i predstavnici vrste Nycereutes procyonoides (rakunopas), ali je njihova brojnost i rasprostranjenje daleko ispod ugrožavajućih razmera. Prisustvo ugroženih vrsta sisara na evropskom i/ili nacionalnom nivou, čine SRP Zasavica značajnim za očuvanje i zaštitu faune sisara.

U tabelama je dat pregled vrsta sisara koje su zabeležene na području SRP Zasavica, ili se smatraju za potencijalno prisutne, pri čemu je u tekstualnim komnetarima izneta odgovarajuća argumentacija, kao i predlozi za najefikasnije potvrđivanje iznetih pretpostavki. Pored ovoga, za svaku vrstu dat je status i zaštita u zakonskim aktima Srbije i ocena ugroženosti na nacionalnom nivou, YU-IUCN, kao i ocena ugroženosti u okviru IUCN Procene evropskih sisara. Sve ovo ima za cilj da omogući što bolje sagledavanje vrednosti faune sisara SRP Zasavica, kao jednog od kriterijuma za ocenu prirodne vrednosti ovog rezervata.

Br.VrstaPrisustvoZaštitaYU-IUCNIUCN
1Erinaceus roumanicus – belogrudi jež+ (A)KLR/ntLC
2Sorex minutus – mala rovčicapKLR/ntLC
3Sorex araneus – šumska rovčica+ (A)KLR/ntLC
4Neomys anomalus – obalska rovčicapKLR/ntLC
5Crocidura suaveolens – vrtna rovčica+ (A)KLR/ntLC
6Crocidura leucodon – poljska rovčica+ (A)KLR/ntLC
7Talpa europaea – evropska krtica+ (A)KLR/ntLC

* Tumač oznaka nalazi se pri dnu strane.

Na području SRP Zasavica do sada je konstatovano prisustvo 5 vrsta iz reda Insectivora, za koje u pregledanoj literaturi nije nađen nijedan podatak za ovo područje, te su podaci autora koji se ovde iznose prvi za šire područje. Izvesno je da su od vrsta iz ovog reda prisutne i Sorex minutus i Neomys anomalus, jer se Zasavica nalazi u okviru njihovih areala i sasvim sigurno, imajući u vidu ekologiju svake od vrsta (ibidem) sa jedne i prirodne karakteristike rezervata sa druge strane, i može da im pruži odgovarajuće životne uslove.

Br.VrstaPrisustvoZaštitaYU-IUCNIUCN
1Rhinolophus ferrumequinum – veliki potkovičar+ (A)KLCNT
2Myotis mystacinuss. l. – mali brkati večernjakpKLCLC
3Myotis brandtii – veliki brkati večernjakp?DDLC
4Myotis emarginatus – šiljouhi večernjakp?KNTLC
5Myotis nattereri – resasti večernjakp?KNTLC
6Myotis bechsteinii -dugouhi večernjakpKNTVU
7Myotis myotis – veliki mišouhi večernjakpKLCLC
8Myotis blythii – mali mišouhi večernjak+ (A)KLCNT
9Myotis daubentonii – vodeni večernjak+ (A)KLCLC
10Myotis dasycneme – barski večernjakpKDDNT
11Pipistrellus pipistrellus – patuljasti slepi mišić+ (A)KLCLC
12Pipistrellus pygmaeus+ (A)DDLC
13Pipistrellus nathusii – šumski slepi mišić+ (A)KLCLC
14Pipistrellus kuhlii – belorubi slepi mišić+ (A)KLCLC
15Nyctalus leisleri – mali noćnikpKLCLC
16Nyctalus noctula – srednji noćnik+ (A)KLCLC
17Eptesicus serotinus – veliki ponoćnjak+ (A)KLCLC
18Vespertilio murinus – dvobojni večernjakpKLCLC
19Barbastella barbastellus – širokouhi ljiljakpKVUVU
20Plecotus austriacus – sivi dugouhi ljiljakpKLCLC
21Plecotus auritus – smeđi dugouhi ljiljakpKNTLC
22Miniopterus schreibersii – dugokrili ljiljakp?KLCNT

* Tumač oznaka nalazi se pri dnu strane.

Na osnovu prirodnih karakteristika SRP Zasavica lako je izvesti zaključak o veoma velikom značaju ovog područja za faunu Chiroptera šire okoline. Ovaj značaj zasniva se na dva najvažnija faktora. Prvo, obilje insekata naročito sumračnih i noćnih koji su karakteristični za prirodne celine ovakvog tipa (bogate vodenim površinama i vegetacijom), čine Zasavicu lovnim područjem od izuzetnog značaja za slepe miševe koji ga nastanjuju, ali i za one čija su skloništa u obližnjoj antropogenoj, naročito urbanoj, sredini. Ovo je ujedno i razlog što su ovde, za razliku od ostalih, manje vagilnih redova sisara u razmatranje uzeti i podaci koji se odnose na okolna naselja (Sremsku i Mačvansku Mitrovicu, sela u okolini rezervata).

Drugo, kao jedna od malobrojnih prirodnih celina na širem području koju karakterišu relativno očuvane šumske površine na kojima je isključena ili minimalizovana primena mera intenzivnog gazdovanja, naročito tzv. sanitarna seča, Zasavica pruža odgovarajuća skloništa (šupljine u starom drveću) za dendrofilne vrste slepih miševa. Zbog toga je ona za neke vrste važna ne samo kao lovno područje, nego i za odvijanje njihovog životnog ciklusa koje nije moguće ukoliko ne postoje odgovarajuća skloništa. Zasavica time verovatno značajno doprinosi diverzitetu faune slepih miševa šire okoline.

Do sada je utvrđeno prisustvo 9 vrsta slepih miševa, pri čemu su ovo prvi podaci i za ovih 9 vrsta i za ceo red Chiroptera SRP Zasavica. Na osnovu rasprostranjenja i postojanja odgovarajućih ekoloških uslova, vrlo je verovatno prisustvo još 9 dendrofilnih i/ili anropofilnih vrsta: Myotis mystacinus, Myotis bechsteinii, Myotis myotis, Myotis dasycneme, Nyctalus leisleri, Vespertilio murinus, Barbastella barbastellus, Plecotus auritus i Plecotus austriacus). Sve ove vrste su do sada konstatovane na područjima sa sličnim ekološkim uslovima i/ili prostorno bliskim do sada neobjavljeni podaci autora). Neki podaci ukazuju da je moguće i prisustvo vrsta Myotis brandtii, Myotis emarginatus, Myotis nattereri i Miniopterus schreibersii, ali da ono nije sigurno ni mnogo verovatno, čemu u prilog ide i veoma mali broj ili potpuno odsustvo nalaza ovih vrsta na ekološki sličnim i prostorno bliskim područjima.

Br.VrstaPrisustvoZaštitaYU-IUCNIUCN
1Sciurus vulgaris – veverica0KLR/ntLC
2Castor fiber – dabar+ (A+L1)LC
3Cricetus cricetus – hrčak+ (A)LR/ntLC
4Spalax leucodon – slepo kučepKLR/ntLC
5Clethrionomys glareolus – riđa voluharica+ (A)DLR/ntLC
6Arvicola amphibius – vodena voluharica+ (A+L2)DLR/ntLC
7Ondatra zibethica – ondatra+ (A)LLR/lc
8Microtus subterraneus – podzemna voluharica+ (A)LR/ntLC
9Microtus arvalis – poljska voluharica+ (A)LR/lcLC
10Microtus agrestis – livadska voluharicap?KLR/ntLC
11Micromys minutus – patuljasti miš+ (A)KLR/ntLC
12Apodemus flavicollis – žutogrli miš+ (A)LR/lcLC
13Apodemus uralensis – poljski mišp?KLR/ntLC
14Apodemus sylvaticus – šumski miš+ (A)LR/lcLC
15Apodemus agrarius – prugasti miš+ (A)DLR/ntLC
16Rattus norvegicus – sivi pacovp
17Mus musculus – kućni miš+ (A)
18Mus spicilegus – miš humkaš+ (A+L3)DLR/ntLC
19Glis glis – obični puh+ (A)KLR/ntLC
20Muscardinus avellanarius – puh lešnikarpKLR/ntLC
21Myocastor coypus – nutrijap?DD

* Tumač oznaka nalazi se pri dnu strane.

Konkretni podaci za ovaj red odnose se na 15 vrsta, od kojih su za 11 to prvi podaci za SRP Zasavica. Pored ovih, još 3 vrste mogu se, na osnovu rasprostranjenja i bionomije sa velikom sigurnošću smatrati za prisutne, čemu idu u prilog i podaci sa ekološki sličnih i prostorno bliskih lokaliteta: Spalax (=Nannospalax) leucodon, Rattus norvegicus i Muscardinus avellanarius. Moguće je i prisustvo vrsta Microtus agrestis i Apodemus uralensis, kao i invazivne alohtone vrste Myocastor coypus, za koje postoje odgovarajući ekološki uslove, ali nije izvesno, jer se SRP Zasavica nalazi na granici njihovih poznatih areala u Srbiji.Prisustvo uočljivijih vrsta Rattus norvegicus, Muscardinus avellanarius i Myocastor coypus, kao i vrste Spalax leucodon, čiji su tragovi aktivnosti, humke, lako uočljivi, moguće je efikasno i pouzdano konstatovati neposrednim opažanjem na terenu.

Br.VrstaPrisustvoZaštitaYU-IUCNIUCN
1Lepus europaeus – zec+ (A)LLR/cdLC

* Tumač oznaka nalazi se pri dnu strane.

Jedina vrsta reda Lagomorpha koja živi u Srbiji, zabeležena je i na području SRP Zasavica. To je takođe lovna vrsta zaštićena lovostajem u određenom periodu godine, i takođe je pod režimom aktivnog upravljanja populacijama.

Br.VrstaPrisustvoZaštitaYU-IUCNIUCN
1Canis aureus – šakal+ (A)LR/ntLC
2Vulpes vulpes – lisica+ (A)LR/ntLC
3Nyctereutes procyonoides – rakunoliki pas+ (A)DD
4Mustela nivalis – lasica+ (A)KLR/ntLC
5Mustela erminea – hermelin+ (A)KLR/ntLC
6Mustela putorius – mrki tvor+ (A)LR/ntLC
7Mustela eversmanii – stepski tvorpKLR/ntLC
8Martes martes – kuna zlatica+ (A)DLR/ntLC
9Martes foina – kuna belica+ (A)DLR/ntLC
10Meles meles – jazavac+ (A)DLR/cdLC
11Lutra lutra – vidra+ (A)KVUNT
12Felis silvestris – divlja mačka+ (A)DLR/cdLC

* Tumač oznaka nalazi se pri dnu strane.

Do sada je zabeleženo prisustvo 11 vrsta zveri, a podaci autora koji se ovde iznose su prvi objavljeni podaci o prisustvu Carnivora u SRP Zasavica. Na osnovu rasprostranjenja i bionomije i postojanja odgovarajućih ekoloških uslova, veoma je verovatno i prisustvo vrste Mustela eversmanii, čemu u prilog ide i njeno prisustvo na ekološki sličnim i prostorno bliskim lokalitetima. Iako je ovo relativno lako uočljiva vrsta koja dolazi i u kontakt sa ljudima.

Br.VrstaPrisustvoZaštitaYU-IUCNIUCN
1Sus scrofa – divlja svinja+ (H)LLR/lcLC
2Capreolus capreolus – srna+ (H)LLR/cdLC

* Tumač oznaka nalazi se pri dnu strane.

Prema podacima Lovačkog saveza Srbije 2 vrste ovog reda prisutne su na području SRP Zasavica. Radi se o lovnim vrstama koje su zaštićene lovostajem u reprodukcionom periodu, i koje su obuhvaćene merama aktivnog gazdovanja.

Legenda tabela
Prisustvo: + – utvrđeno (L – literatura, A – do sada neobjavljeni podaci autora, H – podaci Lovačkog saveza Srbije), p – veoma verovatno, p? – moguće
Status i zaštita (u zakonskim aktima Srbije): K – kompletna (zaštićena kao prirodna retkost ili trajnom zabranom lova), L – lovostaj, D – delimična
YU-IUCN / IUCN kategorija ugroženosti : VU – ranjiva, CD – (niži rizik:) zavisna od zaštite, NT – (niži rizik:) skoro ugrožena, LC – (niži rizik:) najmanja briga, DD – bez dovoljno podataka