Specijalni rezervat prirode Zasavica jedno je od najvažnijih zaštićenih močvarnih područja u Srbiji, poznato po bogatoj flori i fauni, retkim biljnim i životinjskim vrstama.
Zasavica: Dom za retke i zaštićene vodozemce i gmizavce Balkanskog poluostrva
Zasavica predstavlja ključni rezervat za očuvanje herpetofaune, gde su evidentirani brojni vodozemci i gmizavci, uključujući zaštićene i endemske vrste. Endemi poput podunavskog mrmoljka i istočne podvrste livadskog guštera ističu se kao indikatori zdrave i raznovrsne flore i faune. Raznovrsna staništa, od močvara do travnatih livada i šikara, omogućavaju opstanak ovih vrsta i čine Zasavicu važnom za nacionalnu i evropsku zaštitu biodiverziteta.

Vodozemci
Specijalnog
rezervata prirode
Bara Zasavica
Područje Zasavice predstavlja pravi raj za herpetofaunu, nudeći idealne uslove kako za terestrične, tako i za vrste vezane za vodenu sredinu. Kombinacija močvarnih staništa, šikara, livada i vodenih kanala omogućava ovim životinjama da pronađu hranu, zaklon i prostore za razmnožavanje tokom cele godine. Herpetološka istraživanja pokazuju da je ovaj rezervat dom za 27 taksona, od kojih su 12 vodozemci i 12 gmizavci, što ga čini jednim od najvažnijih lokaliteta u Srbiji za očuvanje ovih grupa životinja.
Zaštićene i ugrožene vrste
Od ukupno evidentiranih vrsta, svi vodozemci i 4 taksona gmizavaca zaštićeni su zakonom kao prirodne retkosti, dok su neke vrste uvrštene na preliminarni spisak za Crvenu knjigu kičmenjaka Srbije. Sa aspekta evropske zaštite, 6 taksona vodozemaca i 7 taksona gmizavaca obuhvaćeni su odredbama Bernske konvencije, što dodatno potvrđuje značaj ovog područja za očuvanje bioraznovrsnosti.
- Vodozemci: žabe, pupavci, daždevnjaci i krastače koje nalazimo u plavnim zonama i šikarama
- Gmizavci: gušteri, zmije i kornjače koji nastanjuju obodne šumske i travnate terene
Endemi i posebne vrste Zasavice
Zasavica je posebno značajna jer je stanište za dva endema Balkanskog poluostrva:
- Podunavski mrmoljak (Triturus dobrogicus) – retka vrsta daždevnjaka koja je prilagođena životu u močvarnim i polumočvarnim staništima; njena prisutnost pokazuje očuvanu vodenicu i kvalitet ekosistema.
- Istočna podvrsta livadskog guštera (Lacerta agilis bosnica) – gušter koji preferira travnate i sunčane livade, a čije prisustvo je indikator zdrave i raznovrsne kopnene faune.
Značaj staništa za očuvanje herpetofaune
Močvarna područja, priobalne šikare i livade Zasavice pružaju idealne uslove za razmnožavanje, ishranu i zaklon vodozemaca i gmizavaca tokom svih sezona. Širok spektar staništa omogućava opstanak vrsta koje su osetljive na promene okoline i gubitak prirodnog staništa. Upravo zbog toga, Zasavica se smatra jednim od ključnih područja u Srbiji za očuvanje i proučavanje herpetofaune, a prisustvo zaštićenih i endemskih vrsta čini ovaj rezervat izuzetno vrednim u evropskim okvirima.